Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Josip Božičević (Josipdol, 17. ožujka 1929. – Zagreb, 13. ožujka 2021.), bio je hrvatski akademik.

Nakon završene gimnazije u Ogulinu upisuje Tehnički fakultet u Zagrebu, gdje je 1956. diplomirao na prometnom smjeru Građevinskog odsjeka.

Kao studenta 1951. godine ondašnje komunističke vlasti uhitile su ga zbog hrvatskog nacionalizma. 1971. godine u vrijeme Hrvatskog proljeća protjeran je sa željeznice i kao nepodoban profesor otpušten s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Prvi doktorat znanosti stekao je 1965. godine na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Ljubljani za znanstvenom polju građevinarstva, a drugi 1983. na Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj u Rijeci za znanstveno polje tehnologije prometa.

Na željeznici je radio od 1956. do 1971. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 1981., a u zvanje redovitog profesora 1978. Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu bio je prodekan i dekan u nekoliko mandata.

Bio je pročelnik Prometnog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Bio je član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te predsjednik Akademijina Znanstvenog vijeća za promet.

Od 1990. do 1992. bio je ministar prometa i veza u Vladi Republike Hrvatske te član Kriznog štaba Republike Hrvatske te savjetnik predsjednika Vlade za strateški razvitak prometa.

Tijekom Domovinskog rata ustrojio je u sklopu Fakulteta prometnih znanosti Zavod za aeronautiku i organizirao visokoškolski sustav naobrazbe vojnih i civilnih pilota.

Objavio je jedanaest autorskih knjiga i više desetaka znanstvenih radova i studija. Objavio je ukupno 113 znanstvenih i stručnih radova.

Prinos dr. Božičevića u tehničkom znanstvenom području može se podijeliti u dva kompleksa znanstvenih postignuća: projektiranja, gradnje i održavanja cestovnih i željezničkih prometnica te primijenjenih projekata prometnog i gospodarskog razvitka.

Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.^[1]

• http://info.hazu.hr/josip_bozicevic_biografija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. lipnja 2011. (Wayback Machine)

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

• Josip Božičević Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

Nedovršeni članak Josip Božičević koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.