Franjo Gracić
Fra Franjo Gracić (Kreševo, 1740. – Kreševo, 1799.) bosanski je franjevac i teolog poznat po svom liječničkom djelovanju po Bosni.[1]
Rođen je 1740. godine u Kreševu.[1]
Studij filozofije i teologije završavao je u Habsburškoj monarhiji i Italiji. Zatim je neko vrijeme predavao filozofiju na Hvaru.[1]
U određenom je stupnju bio medicinski izobražen liječnik. Međutim, nema preciznih podataka o njegovu studiju medicine. Ne zna se je li i kada je diplomirao. Nalazio se na granici između pučkog i školovanog liječnika. Bio je širokog interesa na polju medicinskih znanosti. Sam kaže da se latio raznih, u Europi tada najpoznatijih liječničkih djela koje je danju i noću proučavao i na temelju njih i svog dugogodišnjeg iskustva napisao spis na latinskom jeziku koji je tiskao u Padovi 1795. godine pod naslovom Teorijsko-praktična analiza svećenika putnika o djelovanju grozničnog, kužnog i zmijskog otrova, o mnogim drugim bolestima i njihovim glavnim lijekovima, te o nekim drugim stvarima.[1][2]
Smatra se i botaničarem koji je nesebično savjetovao ljude i preporučivao im uporabu biljnih droga za liječenje.[3]
Mnogo je truda ulagao u liječenje bolesnih, osobito u vrijeme velikih epidemija, što navodi u spomenutom djelu. Spominje i da je prilikom jedne epidemije, liječeći druge, i sam sebe zarazio.[1][3]
Naveo je i da je davao medicinske usluge oboljelima od različitih bolesti, uključujući reumatizam, migrenu, glavobolju, upalu očiju, astmu, mehaničke ozljede i sl., a kada bi otkrio neku njemu nepoznatu bolest, onda bi se dao na proučavanje medicinske literature u kreševskoj samostanskoj knjižnici, kako bi otkrio narav bolesti i mogući terapeutski učinak.[1]
Uz fra Matu Nikolića (1784. – 1884.), spasio je bosansko stanovništvo od kuge. Njihova ordinacija se nalazila na otvorenom, odnosno na ulazu u špilju. Na tom je mjestu, koje se nalazi na putu iz Kreševa prema Tarčinu, 2003. godine podignuto obilježje nalik onome u Lourdu. Na spomen-ploči stoji tekst: U doba kuge kad puk nije imao nikoga osim svojih franjevaca, na ovome mjestu utemeljiše ordinaciju na otvorenome fra Franjo Gracić (1740. – 1799.) i prvi diplomirani liječnik u Bosni fra Mato Nikolić (1784. – 1844.), uz njihovu i Božju pomoć mnogi ozdraviše, a molitva i zagovor Majci Božjoj ostade do danas u tadiciji kreševskog puka. U Kreševu, 2003. To je mjesto danas nazvano Svetište pod špiljom.[4][5]
Fra Franjo Gracić djelovao je za vrijeme prvog vala koji je započeo 1782. godine u Sarajevu i tijekom 1783. se proširio na Kreševo, Fojnicu, Kraljevu Sutjesku, Visoko, Zenicu i Travnik.[5]
Zajedno s fra Augustinom Okićem je u uvodu Pregleda starina Bosanske provincije iz 1776. godine, autora fra Filipa Lastrića, kao teolog dao pristanak za objavu i iznio stav kako se djelo ne kosi s katoličanstvom, već je korisno i vrijedno te ga je potrebno objaviti.[6]
S fra Jurom Zlokovićem je tijekom 5 mjeseci 1779. godine boravio u Beču gdje je tražio pomoć habsburškog dvora za pomoć oko političkih pitanja Bosne Srebrene i Carigrada.[7]
Preminuo je u Kreševu 1799. godine u 59. godini života.[1][2]
- ↑ a b c d e f g Karamatić, Marko. 1984. Uloga franjevaca u povijesti bosansko-hercegovačkog zdravstva. Croatica Christiana periodica, Vol. 8 No. 13.
- ↑ a b Mandić, Kaja; Tomić, Petra. 2020. Medicina bosanskohercegovačkih franjevaca od 13. do početka 20. stoljeća
- ↑ a b Farmacija u katoličanstvu. Sarajevo. 2016
- ↑ Priča o dr. fra Mati Nikoliću, prvom diplomiranom liječniku u Bosni. Portal NovaBila.info. 25. kolovoza 2018. Pristupljeno 9. travnja 2023.
- ↑ a b KUGA U BOSNI 1783. GODINE. Bosna Srebrena (engleski). 23. ožujka 2020. Pristupljeno 9. travnja 2023.
- ↑ Štader, Ivan. 2021. Odraz srednjovjekovlja u kronikama bosanskih franjevaca
- ↑ Barišić, Rudolf. 2014. Školovanje klerika Bosne Srebrene na učilištima u Habsburškoj Monarhiji 1785.-1843
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
