Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis[1] je grana zemljopisa. Bavi se prirodnom osnovom: kopnom, vodama, zrakom i plodovima zemlje.[1] Fokusira se na sustavno proučavanje obrazaca i procesa unutar hidrosfere, biosfere, atmosfere i litosfere. Ona nastoji razumjeti fizičku osnovu Zemlje, njeno vrijeme i globalne obrasce flore i faune. Mnoga područja fizičke geografije koriste geologiju posebno u proučavanju trošenja i erozije. Geologija drugih planeta obrađena je na Geološkim obilježjima Sunčeva sustava.
Područja fizičke geografije
| Područja fizičke geografije | Srodna područja |
|---|---|
| Geomorfologija | Reljef |
| Hidrogeografija | Voda |
| Glaciologija | Ledenjak |
| Biogeografija | Vrste |
| Klimatologija | Klima |
| Pedologija | Tlo |
| Geodezija | Gravitacija, magnetsko polje |
| Paleogeografija | Kontinentsko pomicanje |
- Antropogeografija
- Ekologija
- Geostatistika
- Klima
- Kontinent
- Kronologija geografije
- Paleontologija
- More
- Ocean
- Oceanografija
- Otok
- Pustinja
- Regionalna geografija
- Reljef
- Rijeka
- Tlo
- Trošenje
- Zemljina atmosfera
- ↑ a b Zemljopisje u matematičkom, fisičkom i političkom obziru Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2016. (Wayback Machine), Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej. Pristupljeno 4. prosinca 2016.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
Cover photo is available under {{::mainImage.info.license.name || 'Unknown'}} license.
Cover photo is available under {{::mainImage.info.license.name || 'Unknown'}} license.
Credit:
(see original file).
