Bojanska crkva
Lokacija	Sofija
Država	Bugarska
Koordinate	42°38′41″N 23°15′58″E / 42.644672222222°N 23.266172222222°E / 42.644672222222; 23.266172222222 (WD)
Godine izgradnje	kraj 10. stoljeća
Godina završetka	početak 11. stoljeća
Religija	Pravoslavlje
Patron	sv. Nikola i Pantelejmon
Bojanska crkva Bojanska crkva na zemljovidu Sofije
Svjetska baština – UNESCO
Država	Bugarska
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:42

Bojanska crkva sv. Nikole i Pantelejmona (bug. Боянска църква „Св. Никола и Пантелеймон“) je srednjovjekovna bugarska pravoslavna crkva u sofijskom predgrađu Bojana. UNESCO je crkvu 1979. uvrstio na svoj popis Svjetske baštine.

Crkva se sastoji od tri dijela izgrađena u 10. i 13. (Drugo Bugarsko Carstvo), te obnovljenog dijela iz 19. stoljeća. Najstariji dio je mala crkva tlocrta upisanog grčkog križa s jednom apsidom i križnim svodom. Kasniji dodatak je dvokatni mauzolej sevastokratora (prvi poslije Cara) Kalojana, unuka Stefana Nemanje, i njegove žene Desislave s dvije arkosilije na prizemlju, te obiteljskom kapelom s bačvastim svodom na katu. Izvana je ukrašena keramičkim ornamentima. Posljednji dodatak je izgrađen donacijama lokalnog stanovništva u 19. stoljeću.

Crkva je najpoznatija po svojim freskama iz 1259. godine, koje su naslikane preko još starijih slika i pružaju jedan od najkompletnijih i najbolje očuvanih primjera srednjovjekovne pravoslavne umjetnosti. Na freskama je prikazano 89 prizora s 240 ljudskih figura i osebujni stil umjetnika predstavlja jasan odmak od strogih normi bizantske slikarske škole. 18 prizora u narteksu oslikava život sv. Nikole na kojima je slikar oslikao tadašnju svakodnevnicu. Tako "Čudo na moru" prikazuje tadašnje brodove poput mletačke flote. Portreti patrona crkve, Kalojana i njegove žene Desislave, kao i oni careva Konstantina Tikha i carice Irine, smatraju se najživotnijim portretima svog doba, a nalaze se na sjevernom zidu crkve.

Ravnatelj Nacionalnog povijesnog muzeja u Sofiji, Božidar Dimitrov, istaknuo je kako je nedavno, tijekom restauracije, otkriveno ime do tada nepoznatog umjetnika na natpisu koji glasi: "Zograf Vasilij iz sela Subonoša, Sersko i njegov šegrt Dimitar".^[1]

• 
  Stari dio crkve
• 
  Apsida iz 10. st.
• 
  Zograf Vasilij, Isus s mudracima
• 
  Zograf Vasilij, Čudesni ribolov
• 
  Zograf Vasilij, Car Konstantin i carica Irina
• 
  Freska bugarske plemkinje Desislave

• Službene stranice Bojanske crkve
• Virtualni obilazak crkve

v • u Svjetska baština u Bugarskoj Kulturna dobra (7) Bojanska crkva u Sofiji (1979.) • Crkve u stijenama Ivanova (1979.) • Tračanska grobnica u Kazanlăku (1979.) • Madarski konjanik (1979.) • Stari grad Nеsebăr (1983.) • Manastir Rila (1983.) • Tračanska grobnica u Sveštarima (1985.) Prirodna dobra (3) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2017.) • Nacionalni park Pirin (1983.) • Rezervat Srebrna (1983.) Nematerijalna svjetska baština (5) Bistričke babe, arhajska polifonija, plesovi i rituali oblasti Šopluk (2008.) • Tradicionalno tkanje tepiha iz Čiprovaca (2014.) • Martenica, kulturni običaji proslave 1. ožujka2) (2017.) • Nestinarstvo stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene (2009.) • Surva, pučki festival oblasti Pernik (2015.) 1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština zajedno s Makedonijom, Moldavijom i Rumunjskom