Bernard Hügl
Osobni podatci
Nadimak	Benda
Rođenje	25. siječnja 1908. Srpski Miletić, Vojvodina, Srbija
Smrt	10. travnja 1982. Heilbronn, Njemačka
Igračka karijera*
Godina	Klub	Nast. (gol.)
? 1931. – 1940.	Vrbaski športski klub HŠK Građanski Zagreb
Reprezentativna karijera**
1931. – 1938. 1934. – 1939.	Zagrebačka reprezentacija Jugoslavija	0015 000(0) 0024 000(0)
Trenerska karijera
1940. – 1943. 1940. – 1943. 1941. – 1943. 1944. 1949. 1950. 1951. 1953. – 1955. 1953. – 1954. 1955. – 1956. 1956. – 1957.	Hrvatska (omladinska) Zagrebačka reprezentacija momčad njemačkih oružanih snaga Hrvatska HŠK Ličanin Zagreb NK Ferraria NK Dinamo Zagreb FK Velež Mostar Jugoslavija (mladi) NK Proleter Osijek Njemačka (pomoćni trener) Stuttgart Kickers Heilbronn
Portal o životopisima
Portal o športu

Bernard Hügl (Srpski Miletić, Vojvodina, 25. siječnja 1908. – Heilbronn, Njemačka, 10. travnja 1982.), hrvatski nogometaš, trener i izbornik.

Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, gdje je počeo i s igranjem nogometa. Maturirao je u gimnaziji u vojvođanskom mjestu Kuli, dok je studij farmacije započeo u Novom Sadu, a završio i diplomirao na zagrebačkom fakultetu 1931. Nogomet je započeo igrati u Vrbaskom športskom klubu, a po dolasku na studij u Zagreb, prijavio se u HŠK Građanski, gdje je bio standardni član prve momčadi, te s njim osvojio dvije titule prvaka države (1937. i 1940.).

Odigrao je i 24 utakmice za jugoslavensku reprezentaciju. Hügl je bio desni branič, a zajedno s Franjom Glaserom i Jozom Matošićem predstavljao je poznati obrambeni trio u reprezentaciji. Debitirao je u Sofiji protiv Bugarske 18. ožujka 1934. godine (2:1), dok je zadnju utakmicu odigrao 26. travnja 1939. u Berlinu protiv Njemačke (2:3).

Od 1931. do 1938. odigrao je i 15 utakmica za gradsku reprezentaciju Zagreba.

Kad je 1940. godine prestao igrati, preuzeo je dužnost izbornika novoformirane hrvatske omladinske reprezentacije, koja samo mjesec dana poslije prvog nastupa seniorskih sastava odigrana svoj prvi povijesni susret protiv adekvatne mađarske reprezentacije u Pečuhu.

Bio je i izbornik gradske reprezentacije Zagreba, a za vrijeme NDH bio je trener momčadi njemačkih oružanih snaga i član stručnog stožera HNS–a.

27. prosinca 1943., Državni vođa za tjelesnu kulturu i šport Miško Zebić, dekretom imenuje Hügla za izbornika. Hügl je odredio momčad Hrvatske za samo jednu utakmicu i to za susret u Zagrebu, protiv Slovačke (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944. Bila je to ujedno i posljednja utakmica hrvatske reprezentacije u NDH.

Poslije Drugog svjetskog rata Bernard Hügl bio je kao pripadnik njemačke nacionalne manjine i sportski dužnosnik NDH, šikaniran, zatvaran i osuđen na 6 godina logora. U Staroj Gradiški izdržao je punih 5 godina. Uz pomoć sportskih poznanstava uspio se izvući iz logora u Gradiški, ali preostalu godinu robije nije se smio udaljavati iz Zagreba.

Trenira HŠK Ličanin, NK Ferrari i NK Dinamo Zagreb, s kojim 1951. osvaja Kup. Godine 1953. godine postaje trener Veleža iz Mostara, kojega je u sezoni 1953./54. uspio uvesti u Prvu saveznu ligu. Potom odlazi u Osijek i preuzima treniranje tamošnjeg NK Proletera. Bio je trener B reprezentacije Jugoslavije (1953./54.).

U sezoni 1955./56. izbija tzv. afera "Krznena lisica" (podmićivanje sudaca). Bio je optužen za umiješanost u toj aferi pa je proveo dva mjeseca u istražnom zatvoru. Tadašnji predsjednik Proletera i narodni poslanik Ivan Špika uspio mu je iznuditi putovnicu uz uvjet da mora napustiti zemlju, što je on i učinio. U rujnu 1956. napustio je Hrvatsku.

U Njemačkoj odmah biva uvršten u stručni stožer reprezentacije kao pomoćnik izborniku Seppu Herbergeru. Godinu dana poslije odlazi u Stuttgart i preuzima treniranje momčadi Stuttgart Kickersa. Potom je bio trener u Heilbronnu, gdje se razbolio i prestao aktivnom djelatnošću. Umro je u 74. godini, 10. travnja 1982. i pokopan na gradskom groblju u Heilbronnu.

• Nogometni leksikon: Hugl, Bernard
• Olimp, Broj 44, rujan 2012. ISSN 1331-9523
• (srpski) Istorija fudbala u Vrbasu 1912-1932  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. studenoga 2015. (Wayback Machine)