Riječka nadbiskupija Archidioecesis Fluminensis
Nadbiskupija
Područje
Država	Hrvatska
Metropolija	Riječka
Statistika
Površina	2.580 km2
Katolici	213.650 (2004.)
Podatci
Obred	Latinski
Osnovana	30. travnja 1920. (kao Riječka apostolska administracija
Uzdignuće	27. srpnja 1969.
Promjena statusa	25. svibnja 2000. razdvajanje Riječko-senjske biskupije
Prethodnica	Riječko senjska biskupija
Katedrala	Katedrala sv. Vida
Vodstvo
Papa	Franjo
Nadbiskup	Mate Uzinić
Generalni vikar	mons. dr. Mario Tomljanović
Ostalo
Službene stranice	Riječka nadbiskupija
Stanje od	13. srpnja 2015.

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečka i pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Tragovi kršćanstva u ovim krajevima vidljivi su još iz 3. i 4. stoljeća, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije.
U srednjem vijeku ovo područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom. Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup se smješta u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti senjski biskupi.
Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.

Ovo će područje, osobito u 16. stoljeću, postati jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentinskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je 1593. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.

Pod talijanskom okupacijom, 1925., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon Drugog svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.

Dana 27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.

Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.

Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km², na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.

Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke sveti Vid, a slavi se 15. lipnja, dok se posveta katedrale slavi 6. svibnja.

Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit msgr. dr. Mate Uzinić.

• Popis riječko-senjskih nadbiskupa
• Župe Riječke nadbiskupije
• Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
• Katedrala sv. Vida u Rijeci
• Primorsko-goranska županija

• http://www.ri-nadbiskupija.hr/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. travnja 2012. (Wayback Machine) Službene stranice