For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Voz velike brzine.

Voz velike brzine

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Voz velikih brzina je podskup specijaliziranih željezničkih vozila, koji se kreću po namjenski izgrađenim željezničkim prugama, brzinama znatno višim u odnosu na tradicionalni željeznički saobraćaj. Iako ne postoji jedinstveni standard koji se primjenjuje širom svijeta, svi vozovi na novim linijama koji prelaze 250 km/sat odnosno na postojećim linijama sa brzinama iznad 200 km/sat se smatraju vozovima velikih brzina. Prvi takav sistem uveden je u upotrebu u Japanu 1964. godine i bio je poznat kao voz metak.

Brzine

[uredi | uredi izvor]
Modifikovani voz velike brzine, koji je srušio rekord za šinska vozila

Voz velikih brzina obično vozi preko minimalno 200 km/h u redovnom linijskom saobraćaju na posebno građenoj pruzi prilagođenoj velikim brzinama. Često je to vrlo sofisticiran i kompjuterski nadziran motorni voz. Ovaj voz, zbog brzine koje postiže, nije pogodan za kratke relacije, nego na dugima značajno smanjuje brzinu putovanja i izravna je konkurencija avionskom saobraćaju. U novije vrijeme, redovne postignute brzine na novosagrađenim željezničkim pravcima velikih brzina u svijetu iznose čak i iznad 300 km/h. Svjetski rekord je postigao specijalno modificirani francuski TGV V150 (Velocity 150, 150 m/s), koji je uspio voziti brže od 500 km/h.

Postoji tendencija uvođenja novog imena "very high speed" (vrlo visoke brzine) za vozove, koji mogu postići brzine od minimalno 300 km/h i iznad.

Vozovi velikih brzina su obično pogonjeni električnom vučom, rijetko kada na diesel pogon. Vozovi , koji imaju električnu vuču, mogu imati podršku za više sistema napanja (višesistemski vozovi) i mogu imati podršku za više sistema signala za mahle i za velike brzine, ukoliko putuju kroz više zemalja.

Visoki sigurnosni standardi

[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: signalni sistemi

Moraju poštivati vrlo stroge sigurnosne standarde. Pruge kojima saobraćaju su većim djelom specijalizirane sa signalima, koji obično direktno javljaju strojovođi stanje u kabinu. Neki imaju čak toliko razvijen sistem upravljanja, da ustvari kkompjuter upravlja i samo automatski određuje brzinu, a strojovođa samo nadzire ispravan rad sistema. Ovi vozovi mogu saobraćati i na klasičnim prugama, ali onda moraju poštovati ograničenja brzine i klasičnu signalizaciju.

Vozovi velikih brzina u BiH

[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina trenutno nema niti jednu prugu sposobnu podnijeti brzinu od 200 km/h u redovnom saobraćaju.

Vozovi velikih brzina

[uredi | uredi izvor]

U svijetu postoji nekoliko sistema vozova velikih brzina. Zemlje predvodnice, koje imaju ove sisteme su:

Shinaksen - Japanski voz velike brzine
Intercity Expres - Njemački voz velike brzine
Talgo 250 - Španski voz velike brzine
Velika Britanija - Pendolino na diesel pogon
KTX-Sancheon - Južna Koreja voz velike brzine

Značajne su i:

Voz ispod kanala

[uredi | uredi izvor]
Eurostar - voz velike brzine, koji saobraća u dvije države

Eurostar je vrsta TGV voza, koja putuje ispod Engleskog kanala i spaja Francusku i Veliku Britaniju. Njegova posebnost je, jer ima dva sistema napajanja (zračni vod i treća šinja), zbog različitih sistema električnog napajanja u te dvije zemlje. Također, građen je simetrično. U slučaju požara ili druge nužde, moguće ga je rastaviti u dvije potpuno identične polovine koja je svaka sposobna samostalno voziti.

Ostale vrste

[uredi | uredi izvor]

Thalys - TGV kroz nekoliko zemalja

Zemlje koje planiraju veću izgradnju mreže željeznice velikih brzina ili proširenje

[uredi | uredi izvor]
  • Japan
  • Kina
  • ostale Azijske zemlje sa potencijalno velikim relacijama i velikim brojem putnika

Unificirani signalni sistem

[uredi | uredi izvor]

U početku su sve zemlje, koje su originalno izučavale efekte velikih brzina na željeznici (Japan, Francuska i Njemačka (Kasnije im se pridružila Španija, Velika Britanija i Italija)) stvorile svoje nacionalne signalne sisteme. Ovi sistemi su nekompatibilni. Stoga je odlučeno, kako će se s vremenom uvoditi unificirani Evropski sistem signalizacije. Nakon niza pregovora, stvoren je standard ETCS (European Train Control System). Također, kako bi se poboljšala sigurnost na željeznici, dogovoren je i standard Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), koji je baziran na sistemu GSM.


{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Voz velike brzine
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?