Venera
opis	božica ljubavi, ljepote, plodnosti i spolnosti
roditelji	Cel (rođena iz morske pjene)
brak	Vulkan
djeca	Kupid, Timor, Formido, Konkordija, Mutinus Mutunus, Eneja
grčki pandan	Afrodita
egipatski pandan	Hator

Venera je jedna od glavnih rimskih božica. Božica je ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti. Njen grčki pandan je Afrodita, a egipatski Hator.

Venera je rođena iz mora, a nastala je iz testisa boga neba Cela, kad ga je kastrirao njegov sin Saturn. Venerin muž je ružni bog-kovač, Vulkan, a ljubavnici su joj Mars, Vulkanov pravi brat, Merkur i Bakus, Vulkanova polubraća. Vulkan je svoju majku Junonu privezao za zlatno prijestolje, a oslobodio je kad mu je Venera data za ženu. Venera sa Marsom ima Kupida, Timora, Formida i Konkordiju. Venerin sin je i Eneja, praotac Rimljana. Jedan od njenih epiteta, Venus Urania, pokazuje kako je ona i nebeska božica, jer je Uran grčki Celov pandan. Venera je Bakusu rodila Mutinusa Mutunusa. Kad god Venera spava sa Marsom, Vulkan se ljuti i nastaju erupcije Etne.

Venerini epiteti su:

• Venus Acidalia
• Venus Cloacina
• Venus Erycina ili Venus Erucina (zaštitnica prostitutki)
• Venus Felix (božica sreće u ljubavi)
• Venus Genetrix (Majka Venera)
• Venus Libertina
• Venus Murcia
• Venus Obsequens (dobrohotna Venera)
• Venus Urania (nebeska Venera)
• Venus Victrix (pobjedonosna Venera)
• Venus Amica (prijateljica Venera)
• Venus Aurea (zlatna Venera)

Njen kult je počeo u Ardiji i Laviniumu. 25. aprila 215. p. n. e., Venerin hram je napravljen na Kapitolu. Veneri su se molile djevojke, zbog ljepote. Venera je i božica ozdravljenja od spolnih bolesti.

• Grčka mitologija
  • Afrodita
• Etruščanska mitologija
  • Turan
• Aztečka mitologija
  • Tlahuizcalpantecuhtli
• Nordijska mitologija
  • Freyja

• Hinduizam
  • Ushas
• Egipatska mitologija
  • Hator

U umjetnosti Venera se prikazuje kao lijepa, često gola žena. Najčešće se na obojenim slikama u renesansi prikazuje sa tamnom kosom, dok je Sandro Botticelli prikazuje sa plavom. Najčešće se prikazuje mit o njenom rođenju iz mora ili divovske školjke. Taj prikaz je nazvan Venera Anadiomena. Dolje su navedeni primjeri Venerinih kipova:

• Venus de Milo
• Venus de' Medici
• Capitoline Venus
• Esquiline Venus
• Venus Itallica
• Venus Felix
• Venera, Faun i Kupid
• Venus Genetrix
• Venus Kallipygos
• Venus Pudica

Venera iz Willendorfa je jedan mali kipić koji prikazuje debelu ženu, a nazvan je Venera jer se radi o božici plodnosti. Venera je možda oblik božice plodnosti koja je štovana od davnina, kao i Majka Zemlja.

Po Veneri je nazvana planeta Venera. Venerin znak je znak za ženski spol i feminizam. U horoskopu, Venera je vladarica Vage i Bika.

• Venera

Božica Venera na Wikimedia Commonsu.

p r u Rimska mitologija
Bogovi	Jupiter Neptun Saturn Mars Pluton Kupid Bakho Vulkan Triton Mors Cel
Boginje	Aurora Minerva Cerera Diskordija Junona Noks Ops Juventas Tetida Venera Vesta Fauna
Literatura	Eneida Metamorfoze