Sumatra

Topografija Sumatre
Lua error in Modul:Location_map at line 459: Ne može se naći navedena definicija lokacijske mape. Ne postoji ni "Modul:Location map/data/Sumatra.png" niti "Šablon:Lokacijska karta Sumatra.png".
Geografija
Površina	473.000 km2
Administracija
Država	Indonezija
Demografija
Stanovništvo	45.000.000

Ostrvo Sumatra je dio Indonezije i s površinom od 473.000 km² šesto je po veličini ostrvo na svijetu. U navedenu površinu uračunata su i okolna ostrva s oko 50.000 km².

Ostrvo se dužinom od 1.700 km pruža u pravcu sjeverozapad - jugoistok, a široko je do 370 km. Tačno sredinom ostrva prolazi ekvator. Duž zapadne obale pružaju se planine Barisang, postajući prema jugu sve više. Vrh planine Kerinchi (Gunung Kerinci) je visok 3.805 metara iznad razine mora, ali postoji više vrhova od 3.000 m. Vulkanske aktivnosti tih planina učinile su tlo ostrva vrlo plodnim, a krajolik slikarski lijepim. Istočna strana ostrva je niska, a gotovo polovinu ravnice široke i do 300 km prekrivaju močvare.

Sumatra je na krajnjem zapadu ove napućene države. Od Sumatre preko Jave, Balija i Floresa pa sve do Moluka pred Novom Gvinejom ovaj ostrvski niz dug je oko 5.000 km.

Jugoistočno od Sumatre, odvojen 40 km širokim Sundskim prolazom, je centralno ostrvo Java. U južnom dijelu Sundskog prolaza nalazi se više ostrvca, između ostalih, i zloglasni vulkan Krakatoa (816 m). S druge strane istočnog mora nalazi se ogroman ali slabo naseljeno ostrvo Borneo, dok se na sjeveru, od Sumatre odvojen prometno vrlo značajnim malajskim prolazom nalazi Malajsko poluostrvo i Singapur. Od sjeverozapadnog vrha ostrva, gdje je pokrajina Aceh, udaljene 200 do 1.000 km nalaze se grupe ostrva Andamani i Nikobari koji, uprkos velikoj udaljenosti, pripadaju Indiji.

Ekscesivna sječa šuma, ribolov sa dinamitom, lov radi skupljanja plemenitih krzna, kao i potražnja za egzotičnim suvenirima (oklop kornjača) doveli su velik dio biljnog i životinjskog svijeta do granice da im prijeti izumiranje. 140 domaćih vrsta je zaštićeno zakonom, ali to niko ne može efikasno kontrolirati, čak niti u rezervatima, a na to se nadovezuje i vrlo rasprostranjena korupcija. Kako bi im osigurala preživljavanje, vlada je u čitavom arhipelagu proglasila područja ukupne veličine od 64.000 km² zaštićenim područjima. Ta veličina odgovara gotovo ¾ površine ostrva Jave. Nekoliko takvih područja su i na Sumatri. Najpoznatiji su Nacionalni park Gunung Leuser na sjeveru, parkovi prirode Rimbo Panti i Lembah Harau pored grada Bukittinggi, i Nacionalni park Kerinci Selbat na jugu ostrva. Sa 176 vrsta sisavaca, 194 vrste gmizavaca, 62 vrste vodozemaca i 320 vrsta ptica Sumatra ima najraznovrsniji biljni i životinjski svijet od svih indonežanskih ostrva.

Zahvaljujući položaju uz ekvator, Sumatra je do nedavno bila prekrivena kišnim šumama. Tek u razdoblju kolonijalizma, a dodatno intenzivnije od 50-tih godina 20. vijeka počelo je veliko krčenje uvijek zelenih šuma, tako da su danas potisnute u nepristupačne brdske predjele. Tek u zadnje vrijeme se počelo kolebljivo podučavati djecu u školama, mlade i odrasle ekološkom odnosu prema okolišu, kako bi se spriječilo daljnje uništavanje tih dragocjenih šuma.

Ostaci nekad veličanstvenih šuma Sumatre poznati su u cijelom svijetu jer u njima je zadnje utočište nekih od najugroženijih vrsta na svijetu. To su, između ostalih, sumatranski slon (jedna podvrsta azijskog slona), osam različitih vrsta primata (svi iz roda makaka), neki giboni. Orangutani se u prirodi mogu sresti još samo ovdje i u nekim manjim dijelovima Bornea. Osim toga, vrlo rijetko se tu još uopće može sresti sumatranskog tigra kao i sumatranskog nosoroga, najmanju podvrstu na svijetu, a obje vrste su na rubu izumiranja.

Pored tih vrlo rijetkih životinja, u jednom od parkova je izbrojano 3.500 biljnih vrsta, i to samo onih koje su poznate. Pretpostavlja se da postoji još i određeni broj do danas nepoznatih vrsta. Danas je na tom području određena "utrka s vremenom", jer postoji bojazan da bi neke vrste mogle i izumrijeti prije nego ih se uopće pronađe i opiše.

Sumatra i okolna ostrva su podijeljena na 10 upravnih područja, pri čemu Aceh uživa povlašteni položaj:

• Aceh (krajnji sjeveroistok sa ostrvom Simeulue), glavni grad Banda Aceh;
• Bangka-Belitung (dva ostrva uz obalu prema Borneu) glavni grad Pangkalpinang;
• Bengkulu (južna obala), glavni grad Bengkulu;
• Jambi (središnji istočni dio), glavni grad Jambi;
• Lampung (krajnji jugoistočni dio, najbliži Javi), glavni grad Bandar Lampung;
• Riau Kepulauan (ostrva Riaui), glavni grad Tanjungpinang;
• Riau (ravnica uz moreuz prema Singapuru), glavni grad Pekanbaru;
• Sumatera Barat (središnji dio zapadne obale), glavni grad Padang;
• Sumatera Selatan (jugoistočni dio Sumatre), glavni grad Palembang;
• Sumatera Utara ( sjeverozapadni dio Sumatre, sa ostrvom Nias), glavni grad Medan.

Na Sumatri živi oko 44 miliona stanovnika (stanje 2004.), a gustoća stanovništva je 100 stanovnika po kvadratnom kilometru, što znači da je 10 puta niža od one na susjednoj Javi. Najgušće su naseljena područja oko gradova Medan i Palembang. U okviru transmigrasi-programa je centralna vlast poticala milone Javanaca na preseljenje, što je jako "zagrijalo" političku klimu. Kao posljedica toga, pojedina područja su se našla na rubu građanskog rata.

Stanovništvo je većinom malajskog porijekla. Govore više od 50 različitih jezika koji su međusobno vrlo slični. Malajski dominira na istoku. Tako u brdovitim područjima žive Minangkabau, poznati po svom matrilinearnom uređenju društva, zatim Lampung i Batak kao i Akinezi. U gradovima, uz autohtono stanovništvo, žive i Kinezi, Arapi i Indijci.

Većina stanovništva (oko 90%) su muslimani, 8% su kršćani a preostalo stanovništvo pripada malim budističkim, hinduističkim i animističkim zajednicama.

Sumatra raspolaže značajnim nalazištima nafte. Važnu ulogu ima i rudarstvo, između ostalog, dobija se ugalj, zlato, boksit i cink. Od poljoprivrednih proizvoda važni su kaučuk, biber, kafa, palmino ulje i duhan. U zadnje vrijeme i turizam dobija na značaju, najviše u području oko jezera Toba.

Najranije poznato ime Sumatre je Swarna Dwipa ("Ostrvo zlata"), a potiče od izvoza zlata koje je još u davna vremena dolazilo iz brdskih dijelova ostrva. U prvom vijeku nove ere na ostrva se učvršćuju budizam i hinduizam i stapaju se s vjerovanjima domaćih seoskih kultura. Slijedeći indijsku kulturu, na ostrvu se oblikuje više državica. Zahvaljujući položaju uz pomorski trgovački put između Indije i Kine, procvat doživljavaju trgovački gradovi, najpoznatiji je bio Srivijaya na mjestu današnjeg Palembanga. Tokom 11. vijeka dijelovi ostrva dolaze pod uticaj Jave i istovremeno se pod uticajem indijskih trgovaca počinje širiti islam. Ali, on se tek u 13. vijeku uspio ukorijeniti u većim dijelovima sjeverne Sumatre. Nastaju manji sultanati, najpoznatiji je bio Aceh na sjeveru.

Prvi trgovački kontaksti s Evropom uslijedili su preko portugalskih trgovaca i njihovih malih trgovačkih ispostava. Stvarno kolonijalno osvajanje počinje 1596. iskrcavanjem Holanđana na ostrvo. Podvrgavaju svojoj vlasti jedan po jedan sultanat, ali Aceh uspijevaju potpuno pobijediti tek 1905.

U vrijeme Drugog svjetskog rata ostrvo zaposjedaju Japanci, a nakon njega pstaje dio Indonezije. Napori regije Aceh da postigne nezavisnost još uvijek izazivaju nemire na Sumatri.

Veliki dijelovi sjeverozapadne provincije Aceh su bili uništeni prvo potresom u Indijskom okeanu, a zatim, kao njegovom posljedicom nastalim Tsunamijem. Prema zvaničnim podacima, poginulo je više od 94.000 osoba.

Težina katastrofe je prvih dana bila skrivana, što je uzrokovalo vrlo kasni dolazak pomoći u veoma nepristupačne dijelove na zapadnoj obali ostrva.

Naknadni potres koji se dogodio 28. marta 2005. sa epicentrom 200 km zapadno od Sumatre ponovo je, naročito na nekim ostrvima pred Sumatrom, izazvao značajne materijalne štete i ljudske žrtve, a i reaktivirao nekoliko vulkana na Sumatri.

Commons ima datoteke na temu: Sumatra