Spolno odabiranje
Ornamentirani mužjak (iznad) i ženka (ispod)
(John Gerrard Keulemans, 1912.)
je također proizvod spolnog odabiranja
Spolno odabiranje, poznato i pod nazivima spolna selekcija i seksualna selekcija, oblik je prirodnog odabiranja u kojem se neke neadaptivne i/ili adaptivno neutralne osobine određene vrste evolucijski održavaju na osnovu posebne međusobne selekcije spolnih partnera. Ovaj pojam je uveo Darwin u "Porijeklu vrsta putem prirodnog odabiranja", a široko razradio u hronološki drugom kapitalnom djelu "Porijeklo čovjeka i selekcija u odnosu na spol".[1]
Spolno odabiranje obično uključuje takve osobine (i njihove gene) kao što su fizička snaga i neki tjelesni dodaci, veličina rogova, privlačno perje, osobenosti oglašavanja i sl. Može se primijetiti da glavnina ovih obilježja pripada kategoriji sekundarnih spolnih oznaka, tj. najvidljiviji su znaci sponog dimorfizma. Ukratko to su ona svojstva jedinki oba spola koja im daju relativno veću šansu za parenje nego jedinkama koje ih ne posjeduju. Samim tim takvi fenotipovi su u prilici da u genski fond naredne generacije ugrade relativno više karakterističnih gena, čime se jedino i može objasniti evolucijski kontinuoitet takvih tjelesnih obilježja koja ponekad ometaju svakodenevne životne aktivnosti (kao što su, na primjer, hipertrofirani rogovi ili raskošno-kitnjasto perje). Prema Darwinovoj izvornoj definiciji spolno odabiranje je značajan faktor u evoluciji, čemu je posvetioznačajan dio svoje teorije o evoluciji putem prirodnog odabiranja, ali je ovak koncept imenovan jedino 1859 u knjizi On the Origin of Species. Po Darwinu, oblici seksualnog odabiranja:
... "ovise, ne o borbi za opstanak, već o borbi između mužjaka zbog posjedovanja ženki; rezultat nije smrt neuspješnog konkurenta, koji ostavlja malo ili nimalo potomstva... I to me dovodi da kažem nekoliko riječi o tome što ja zovem seksualna selekcija..."[2]
Njegoviprimjeri uključuju izbor kitnjastog perja pauna i rajskih ptica, jelenskih rogova, grivu lavova.
... "kada mužjaci i ženke neke životinje imaju isti opći habitus...ali se razlikuju u strukturi, boji ili ornamentu, takve razlike su uglavnom uzrokovane spolnim odabiranjem."[3]
Darwin je znatno proširio svoje početne tri stranice tretmana seksualne selekcije u 1871. U knjizi Porijeklo čovjeka i selekcija u odnosu na spol. Ova obimna knjiga sa 900 stranica, u dva toma, uključuje 70 stranica za seksualnu selekcije u ljudskoj evoluciji, a 500 stranica za seksualnu selekciju kod drugih životinja. Ukratko, dok su rezultati prirodne selekcije odnose na borbu za opstanak, seksualna selekcija je borba za reprodukciju.[4]
"Postoje dvije vrste seksualne borbe ; u jednoj je između pojedinaca istog spola, uglavnom mužjaci, kako bi otjerati ili ubili svoo rivala, a preostali je pasivnost ženke; dok u drugom, borba je isto tako između jedinki istog spola, kako bi se uzbudile ili šarmirale osobinama suprotnog spola, uglavnom ženke, koje više ne ostaju pasivne, odabiru ugodnije partnere."[5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
- ^ http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&itemID=F373&pageseq = 12.
- ^ Darwin C. (1859): On the origin of species (1st edition). Chapter 4, page 89. http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&itemID=F373&pageseq=12
- ^ Miller G. (2000); The mating mind. Anchor Books, a division of Random House, New York, NY., ISBN 0 385-49517-X
- ^ Darwin C. (1871): The Descent of man and selection in relation to sex. John Murray, London
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
