Samuraji su bili ratnička kasta feudalnog Japana. Nosili su daisho-dva mača tj. katana i wakizashi. Slijedili su put bušida. Morali su počiniti harakiri/samoubistvo ako im je povrijeđena čast. Čast je je bila centar života, koji im je bio posvećen odbrani svog gospodara; bio to plemić, feudalac ili car osobno. Samuraj koji je izgubio gospodara ili koji ga nikada nije imao, a bio je samuraj zvao se ronin. Mnogi su ronini postali senseji (učitelji), banditi ili lutalice (komuso). Samuraji su jedini imali prezime i oružje.

• Yari: Japansko koplje
• Tanto: Kratki bodež
• Katana: Dugi samurajski mač
• Wakizashi: Kraći samurajski mač
• Naginata: Mješavina koplja i mača
• Tessen: Lepeza
• Yumi: Luk
• Teppo: japanska mušketa
• Tachi: Mač za konjanike

Prije Hiean razdoblja vojska Japana je uzimala za uzor kinesku, a cijela vojska je bila pod direktnim zapovjedništvom cara. Svako (osim robova) sposoban za borbu morao je ići u vojsku. Takvi su se vojnici zvali sakimori, što je značilo "branitelji". Oni su možda bili ratnici, ali nisu povezani sa samurajima.

U Hiean razdoblju car Kammu je odlučio pokoriti sjeverni Honshu, no njegova vojska je trebala više discipline. Zato je car osmislio novu vrstu ratnika zvanu Seiitaishogun. Car je nove vojnike koristio i pobjeđivao. Iako su bili pismeni i učeni, smatrani su okrutnim divljacima.

Tokom Hiean razdoblja, carska se vojska ipak razišla i car je počeo gubiti moć. Moćni klanovi oko Kyota postali su ministri i povisili poreze. Mnogi su seljaci bili prisiljeni napustiti domove. Okružni su klanovi dobijali moć manjim porezima i naoružali se za odbranu od moćnijih klanova koji su željeli prikupiti poreze.

Samuraji su nastali od stražara carskog dvora i ratnika koje su unajmili klanovi da služe kao policija. Takvi su ratnici morali poboljšavati svoje borilačke vještine. Ubrzo su postali tip ratnika zvanih saburai (kasnije promijenjeno u samurai). Klanovi, udruženi da se odbrane od moćnijih, su ubrzo osmislili karakterističan samurajski oklop i bušido.

Članovi Meiji vlade odlučili su unaprijediti Japan i ubrzo se uspostavila nova vojska zapadnog stila. Meiji reforme su se počele provoditi krajem 19. st. i po njima samuraji više ne bi bili vladajuća klasa Japana. Mnogi su se samuraji dobrovoljno javili za pristup vojsci i postali časnici tako da je većina carske vojske bila sačinjena od samuraja. Kao takva nije imala problema pobijediti niz buna samuraja. Car je također pobijedio Sino-japanski rat (1894) i Rusko-japanski rat (1904). Samuraji su sve više prestajali ratovati jer su se zapošljavali kao reporteri, novinari, policajci itd. Kad je došao zakon o zabrani nošenja mačeva mnogi su se samuraji pobunili i okrenuli protiv cara. Car, koji je imao veću vatrenu moć, bez problema je porazio buntovne samuraje koji su uskoro prestali postojati.

Samuraji su morali znati čitati, pisati i znati nešto matematike. Također su mogli (ne nužno) imati interesa za ples, Go, literaturu, poeziju i čaj.

Neki samuraji su bili siromasni, ali se nisu podvrgli radu u poljima,jer je to za bushido bila sramota, a oni bogatiji su vladali nad trgovcima, farmerima itd. Samuraji su, ipak, bili vrlo poštovani u feudalnom Japanu i imali pravo ubiti osobu koja im se drsko obratila ili ih napala (iako su se tim pravom rijetko koristili). Većina samuraja su bili budističke ili šintoističke vjere te prihvaćali zen.

• Nindža

• SengokuDaimyo.com (en)
• Anthony J. Bryant (en)
• Hagakure: The Book of the Samurai online (en)
• Samurai Archives (en)
• The God of Samurai (en)

Commons ima datoteke na temu: Samuraj