Razija Handžić rođena je Banjoj Luci 1909. godine. Djetinjstvo je provela u Zavidovićima a studijske i profesionalne dane u Beogradu, Splitu i Sarajevu. Bila je pjesnikinja, publicistkinja, muzejska kustosica, urednica prvog i drugog broja časopisa „Nova žena“ u izdanju AFŽ-a (Antifašistički front žena); dopisnica glasila „Slobodna Dalmacija“ , direktorica Radija Sarajevo; kustosica u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, Muzeju grada Sarajeva, Muzeju Revolucije odnosno Historijskom muzeju, te osnivačica i prva direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Umrla je u Sarajevu 1994. godine.

Aktivno je bila uključena u antifašističku borbu tijekom Drugog svjetskog rata i revolucionarnu preobrazbu jugoslavenskoga društva pobjedom nad fašizmom. Već u međuratnom periodu bila je proleterski angažirana, kada je rad Komunističkoj partiji Jugoslavije bio zabranjen zbog čega je bila izložena čestim prijetnjama i opasnostima, jer je međuratna jugoslavenska vlast svaku vrstu proleterskog i komunističkog angažmana strogo kažnjavala. Kao članica i djelatnica KPJ zalagala za marksisitička i preoleterska načela, socijalistički preobražaj Jugoslavije, obrazovanje, prevazilaženje zaostalih i predmodernih običaja, emancipaciju, modernizaciju i osavremenjivanje. Nakon Drugog svjetskog rata i oslobođenja Jugoslavije od unutarnjeg i okupatorskog fašizma radila je kao kulturna djelatnica i bila angažirana u raznim istraživačkim programima. Svojim radom i angažmanom posvjedočila je mnogim promjenama u društvu, smjenama vlasti i ideologija i različitim odnosima prema ženama i ženskom doprinosu kulturnim i naučnim institucijama. Također je predavala na Radničkom fakultetu. Aktivna je bila i u savjetu tadašnjeg Ministarstva za kulturu te Filmskoj komori u Beogradu. Obavljala je istraživačke poslove u kulturnim i naučnim institucijama širom SFRJ, lobirajući za njihovo osnivanje, otvarajući ih i rukovodeći njima. Tako je osnovala i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i bila prva direktorica ove kulturne institucije.

Osim poezije, pisala je i eseje i naučne člnake o književnosti i filmu, scenarije za dokumentarne fimove o Agrokomercu, sarađivala s domaćim književnicima i književnicama. Objavila je zirku pjesama „Uspravno plamenje“ 1977. godine.

U okviru svog rada i djelovanja, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH nastoji kreirati i čuvati znanje o radu i značaju Razije Handžić. Zbirka dokumentarnih i književnih materijala o Raziji Handžić se nalazi u ovom Muzeju. Premda je bila njegova osnivačica i prva direktorica, tek nakon 55 godina, 28. novembra 2016. godine u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, prvi je puta organizirana izložba o njezinoj književnosti i javnom angažmanu „Poezija i muzej Razije Handžić, konfiskacija pamćenja i ženski doprinos kulturi, nauci i institucijama“. autora Zlatana Delića, kustosa-istraživača ovog Muzeja. Izložba je naučna intervencija kojom započinje proces rekonstruiranja književnog kanona, historije književnosti i kolektivnog pamćenja koji neće biti etnonacionalni i patrijarhalni i koji neće služiti monumentaliziranju i komemoriranju književnosti i zaoštravanju diskurzivnih granica među sukobljenim modelima kanonizacije, nego njihovoj regeneraciji i emancipativnoj artikulaciji.

• Historijski muzej Bosne i Hercegovine

• Delić, Zlatan. 2016. Poezija & Muzej Razije Handžić (katalog izložbe). Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.
• Delić. Zlatan. 2017. „Poezija i Muzej Razije Hadžić: Konfiskacija pamćenja i sistemsko zanemarivanje ženskog doprinosa kulturi, nauci i institucijama“, u Baština 4, Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.
• Školegijum
• Tačno.net