Pod računarskom infekcijom podrazumijeva se samostalno instaliranje raznih vrsta nametnika bez znanja i ovlaštenja vlasnika računara. Nametnici se prenose na računar putem interneta (nalazi se skriven u nekim datotekama), e-pošte, disketa itd. Nakon pokretanja, u pozadini se automatski instaliraju štetni programi (npr. dialer, špijun, backdoor itd.) koji se bez znanja vlasnika aktiviraju sa svakim pokretanjem operativnog sistema.

Veoma često ti štetni programi imaju imena koja se teško mogu razlikovati od imena datoteka samog operativnog sistema. U velikom broju slučajeva nalaze se u nepreglednim ili sistemskim direktorijima kao što je c:\windows\system32.

Nakon instalacije ti štetni programi djeluju nezavisno od programa putem kojeg su došli na računar npr. trojanskog konja. U tom slučaju trojanski konj služi samo kao prenosnik što znači da i nakon brisanja trojanskog konja računar nije dezinficiran.

Na inficiranom računaru ti programi mogu izvršiti sve funkcije koje dozvoljava status prijavljenog korisnika. Zbog manjka znanja većina vlasnika računara su prijavljeni kao administratori, čime je spektar manipulacijskih mogućnosti putem mreže ili interneta veoma širok.

U slijedećem dijelu su djelimično navedene funkcije koje pružaju uvid u mogućnosti manipulacija na inficiranom računaru:

• Prikazivanje neželjenih reklama ili redirekcija na internet stranice koje korisnik ne želi posjetiti.
• Prisluškivanje/praćenje protoka podataka i drugih dešavanja korisnika pomoću takozvanih "snifera".
• Špijuniranje povjerljivih podataka kao što su lozinke, brojevi kreditnih kartica, brojevi bankovnih računa itd), kopiranje bitnih datoteka i slanje istih trećim, neovlaštenim osobama.
• Daljinsko upravljanje računara u kriminalne svrhe npr. trajno slanje reklamnih poruka.
• Instalacija različitih "dialer"-a s ciljem tajnog spajanja sa internetom putem skupih telefonskih brojeva, čime se korisniku nanose financijske štete.

Također pogledajte članke antivirusni program, antišpijunski program, lični firewall kao i ostatak računarske sigurnosti

• izbjegavati korištenje programa sa nesigurnih lokacija (internet stranica), naročito programa sa internet stranica koje se nalaze na ivici legaliteta.
• aktiviranje zaštitnog zida (zaštitni zid ne može spriječiti instaliranje štetnih programa ali u odredjenim okolnostima može skrenuti pažnju na neautoriziranu komunikaciju i istu eventualno spriječiti)
• korištenje i stalno osvježavanje programa za zaštitu od napasnika