For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Prevent grupacija.

Prevent grupacija

Prevent Group
VrstaPrivatno
IndustrijaDobavljačka industrija
Osnovano1952
Ključne osobeNijaz Hastor (vlasnik)
ProizvodiAutomobilski komponenti, namještaj, moda i brodovi
Prihod577,87 miliona eura (2014)
VlasnikNijaz Hastor
Zaposleni14000
Divizijemoda, namještaj, tekstilna industrija, metal
Veb-sajtprevent.ba
preventgroup.com

Prevent grupacija je međunarodni koncern proizvođača autoprevslaka, namještaja, kočionih diskova, zaštitne opreme, automobilskih komponenata i brodova u vlasništvu bosanskohercegovačkog biznismena Nijaza Hastora. Sa oko 14.000 zaposlenih prihoduje godišnje 897,6 miliona KM (Stanje 2014). Prevent grupacija ima preduzeća u ukupno 10 zemalja u Evropi, Južnoj Americi i Aziji.[1][2]

Historija i razvoj

[uredi | uredi izvor]

Osnivanje i širenje na tržište Njemačke

[uredi | uredi izvor]

1952. godine su šest muškaraca iz Slovenj Gradeca osnovali gradsku sedlarnicu, koja je 1969. godine preimenovana u Prevent. Samo pet godina kasnije, počeli su se isporučivati dijelovi za Volkswagen. 1992. godine, godinu dana nakon sticanja nezavisnosti Slovenije od Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), Prevent je otvorio fabriku u njemačkom gradu Wolfsburg, nedaleko od tvornica VW-a.[3]

Širenje na tržište Bosne i Hercegovine

1999. godine Prevent Group je počela sa proizvodnjom autoprevslaka u Bosni i Hercegovini, a 2001. godine je osnovan prvi proizvodni pogon u Zenici. Do danas Prevent je se raširio na ukupno 15 lokacija širom Bosne i Hercegovine, gdje zapošlajva oko 6500 radnika. Te fabrike se nalaze u Visokom, Goraždu, Bugojnu, Tomislavgradu, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Zenici, Srebrenici, Travniku, Tešnju i Ključu.

Sjedište Preventa u Sarajevu

Prevent je ulaskom na bosanskohercegovačko tržište prvo počeo proizvoditi autoprevslake, ali je otvorenjem proizvodnog pogona u Tešnju 2003. godine počeo i da se bavi proizvodnjom autodijelova. Kasnije, Prevent je počeo otvorenjem tvornica u Goraždu 2008. i 2009. godine proizvoditi sigurnosnu opremu i čamce. Samo tri godine kasnije, Prevent se počeo baviti i proizvodnjom autokomponenti u Bosni i Hercegovini, za šta je izgrađena nova fabrika u Srebrenici. 2016. godine, Prevent grupacija je kupila dvije firme za proizvodnju obuće u Bugojnu. U istoj godini Prevent je i preuzeo ilijašku željezaru, gdje bi se prema izvorima Slobodne Bosne trebale proizvoditi diskovi za kočnice.[4][5][6]

Osim proizvodnje, Prevent grupacija je osnivanjem ASA Auto 1995. godine osnovala ASA Group, privatni poslovni sistem koji svojim klijentima nudi bankarske i finansijske usluge, poslovno savjetovanje, te se bavi prodajom automobila.[7]

Ostala tržišta

[uredi | uredi izvor]

Hrvatska

[uredi | uredi izvor]

2005. godine Prevent grupacija preuzela je AD Brodovi Split, čime je tada ušla u proizvodnju jahti, od kojih je Salona 37 2007. godine imenovana za "Boat of the year award".[8]

Južna Amerika

[uredi | uredi izvor]
Podružnica Moje Banke u Sarajevu

2015. godine Prevent grupacija je preuzela tvornice njemačke kompanije Keiper u Brazilu, u kojima se proizvode autoprevslake za Volkswagen. Tim potezom, Prevent je ušao na tržište južne amerike i postao opsrkrbljivač VW-ovih tvornica u Brazilu.[9]

Kontroverze i krize

[uredi | uredi izvor]

Kriza nakon globalne finansijske krize 2008.

[uredi | uredi izvor]

Svjetska finansijska kriza 2008. godine imao je i puno uticaja na poslovanje Prevent grupacije. Najveći gubitak nje je bila propast slovenskog Prevent Global-a, koji je zbog sve manjeg broja narudžbi i neuspjelog pronalaska strateškog partnera 2010. godine morao proglasiti stečaj.[10][11]

Prevent grupacija i Prevent Global su za sebe nezavisna preduzeća. Međutim, partneri Prevent grupacije su reagovali zastrašujuće, pa je tadašnji direktor Prevent grupacije Kenan Hastor, sin Nijaza Hastora, tada slao javno saopštenje partnerima.[12]

Problemi sa Fiat-Chryslerom i VW-om

[uredi | uredi izvor]

U maju 2016. godine moralo je doći do privremenog stopiranja proizvodnje brazilskim pogonima Fiat-Chryslera i VW-a. Razlog zato je bilo neslaganje kod finansijskog pregovora. Kod Fiat-Chryslera tri fabrike nisu mogle proizvoditi, pa je se 20.000 radnika poslato u prinudni odmor. U tvornicama VW-a nije moglo biti proizvedeno 5000 vozila.[13]

To neslaganje je se u augstu prenjielo i na Njemačku, gdje su CarTrim i ES Automobilguss, firme kćerke Prevent grupacije, zaustavili isporuku dijelova Volkswagenu, što je dovelo do stopiranja proizvodnje za jednu sedmicu i slanje 30.000 radnika na prinudni odmor. Krajem augusta su se Prevent i Volkswagen dogovorila za produženje isporuke dijelova za još šest godina.[14]

Međutim, taj dogovor ne obuhvata i fabrike u Brazilu, gdje Volkswagen i Prevent problem rješavaju sudskim putem.[15]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Prevent BH - Kompanija". www.prevent.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  2. ^ Niklas, Robert Becker, Oskar Borek, Erik (12. 5. 2015). "Home". www.preventgroup.com (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 7. 1. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  3. ^ "Automobilindustrie | Oaklins Germany". www.oaklins.com. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  4. ^ "Prevent Grupacija preuzela dvije kompanije u Bugojnu". Klix.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  5. ^ "Veliki planovi Prevent grupacije - TKT i Elka biće najveći proizvođači kablova u jugoistočnoj Evropi". Pristupljeno 24. 12. 2016.
  6. ^ "POVRATAK TEŠKE INDUSTRIJE: Prevent u Ilijašu izgradio najmoderniju livnicu u Evropi. Bili smo u posjeti..." slobodna-bosna.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  7. ^ User, Super. "ASA Group - O nama". www.asa.ba. Arhivirano s originala, 8. 12. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  8. ^ "Salona 37: 2007 Cruiser/Racer of the Year". www.sailingworld.com. Arhivirano s originala, 31. 10. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  9. ^ www.juve.de, JUVE -. "Autositze: Prevent sichert sich mit Willkie Südamerika-Geschäft von Keiper «  JUVE". www.juve.de. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  10. ^ m.b.H., STANDARD Verlagsgesellschaft. "Prevent geht in Konkurs". derStandard.at. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  11. ^ m.b.H., STANDARD Verlagsgesellschaft. "Boxmark soll Prevent übernehmen". derStandard.at. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  12. ^ Automobilwoche. "| Automobilwoche". Pristupljeno 24. 12. 2016.
  13. ^ "Volkswagen und Fiat legen ihre Produktion in Brasilien temporär still". www.xing.com. Arhivirano s originala, 11. 2. 2021. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  14. ^ "Die teuren Folgen des Streits". Pristupljeno 24. 12. 2016.
  15. ^ "Volkswagen: Streit mit Prevent geht in Brasilien weiter - manager magazin". manager magazin. Pristupljeno 24. 12. 2016.
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Prevent grupacija
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?