Nuklearna energija
Nuklearna ili atomska energija je naziv za energiju koja se oslobađa pri procesima transmutacije atomskih jezgara.
Nuklearna energije se dobija nuklearnom reakcijom kada se atomska jezgra cijepa (fisija) ili spaja (fuzija), a sile između čestica se preraspoređuju i oslobađaju golemu količinu energije. Nuklearna energija koristi energiju kontroliranih nuklearnih reakcija u reaktoru i stvara električnu energiju.
Fuzija
[uredi | uredi izvor]
Spajanje dviju atomskih jezgri naziva se nuklearna fuzija. U nuklearnim fuzijama mogu učestvovati samo laki elementi - oni sa samo nekoliko protona i neutrona u jezgri. Pri vrlo visokim temperaturama dvije jezgre vodika međusobno se sudaraju i nastaje teža jezgra helijuma koja pritom oslobađa energiju i odbacuje neutron. Fuzije se odvijaju na Suncu i drugim zvijezdama.
- Fuzijski reaktor
Naučnici još nisu izradili praktičan fuzijski reaktor. Prstenasti eksperimentalni reaktor naziva se torus. On zagrijava plinoviti vodik na više miliona stepeni tako da se atomske jezgre mogu spajati.
Fisija
[uredi | uredi izvor]
Cijepanje jezgre atoma naziva se nuklearna fisija. Neki teški elementi imaju nestabilnu jezgru koja se može navesti na cijepanje bombardiranjem neutronima. Kad se jezgre rascijepe, oslobađaju energiju i još neutrona koji mogu pogoditi druge jezgre i tako započinje lančana reakcija.
- Fisijski reaktor
Srce fisijskog reaktora ja čvrst čelični spremnik, odnosno jezgra. U jezgri reaktora odvija se niz fisijskih reakcija, takozvana lančana reakcija te stvara veliku toplinu. Rashladna tekućina koja kola preuzima tu toplinu i pokreće generatore. Generatori pomoću te topline pretvaraju vodu u mlazove vodene pare pod visokim tlakom. Mlazovi vode pokreću turbinske motore povezane s električnim generatorima.
- Rasplodni reaktor
Reaktor koji sam stvara gorivo naziva se rasplodni reaktor. Tokom lančane reakcije jedan dio uranija prelazi u plutonij koji se također može koristiti kao nuklearno gorivo.
- Štapići s nuklearnim gorivom
Većina štapića s gorivom sastoji se od peleta ili šipki izotopa uranija - 235 koji se drži u kućištu od legure. Uran - 235 ima 235 protona i neutrona u jezgri svojih atoma.
Nuklearna opasnost
[uredi | uredi izvor]
Otpad od nuklearnog goriva je opasno radioaktivan pa se mora potopiti na morsko dno ili zakopati duboko u zemlju. Ispitivanje nuklearnog oružja i oštećenje reaktora mogu uzrokovati dugotrajne zdravstvene opasnosti zbog oslobađanja radioaktivmog materijala u zrak.
Enrico Fermi
[uredi | uredi izvor]Nuklearni fizičar talijanskog porijekla Enrico Fermi (1901 - 1945) napustio je Italiju 1938. te nastavio živjeti i raditi u SAD-u. Godine 1942. sagradio je prvi nuklearni reaktor na napuštenom igralištu za skvoš Univerziteta u Chicagu. Na tom reaktoru Fermi je uspio izvesti prvu nuklearnu fisijsku lančanu reakciju.
Vremenska tabela
[uredi | uredi izvor]
| Historijske značajke |
|---|
| 1911. Fizičar Ernest Rutherford, rođen u Novom Zelandu, obznanjuje da svaki atom sadržava malenu, čvrstu sredinu, takozvanu jezgru. |
| 1938. Njemački hemičar Otto Hahn i austrijska fizičarka Lise Meitner otkrivaju nuklearnu fisiju. |
| 1939. Fizičar Hans Bethe, porijeklom iz Njemačke, otkriva da sunčeva energija potječe od nuklearne fuzije. |
| 1942. Enrico Fermi u SAD-u izvodi prvu lančanu reakciju. |
| 1945. Nuklearne bombe uništavaju japanske gradove Hirošimu i Nagasaki. |
| 1954. Ruski reaktor Obninsk prvi stvara električnu energiju. |
| 1986. Eksplozija reaktora u Černobilu, Ukrajina, oslobađa oblake radioaktivnog materijala. |
| 1991. U Engleskoj projekt JET (Joint European Torus) postižu prvu kontroliranu fuziju. |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Nuklearna fisija
- Nuklearna fuzija
- Enrico Fermi
- Ernest Rutherford
- Otto Hahn
- Lise Meitner
- Nuklearni reaktor
- Nuklearna centrala
- Grupa nuklearnih dobavljača
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
