Mutageneza
Mutageneza je proces nastajanja mutacija, u kojem se genetička informacija organizma mijenja u stabilni oblik. Može se javljati slučajno u prirodi ili namjenskim izlaganjem nekom od mutagenih agenasa, pojedinačno i/ili u mogućim kombinacijama, a u odgovarajućim laboratorijskim procedurama. U prirodi, mutageneza može izazvati i kancer ili različite bolesti, ali je također i vodeća snaga evolucijskih procesa. Mutageneza kao nauka se razvijala u istraživanjima Hermanna Mullera, Charlotte Auerbach i J. M. Robsona u prvoj polovini 20. stoljeća.[1][2][3][4]
Zanimljivo je da se ovaj termin i do danas upotrebljava za opis i procēsâ i nauke koja te procese proučava. Suglasno imenovanju svih bioloških nauka koje se bave proučavanjem procesa –genēzâ, čiji je sufiks −genija, moglo se očekivati da se diferenciraju i oznake za proces mutageneza i nauku – mutagenija.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-5-2.
- ^ Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.
- ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
