For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Mjesto vezanja.

Mjesto vezanja

Mjesto vezanja ili mjesto vezivanja – u biohemiji – je sekvenca na proteinu, DNK ili RNK sa kojim druge, specifične molekule i ioni, u ovom smislu općenito zvani ligandi, stvaraju hemijsku vezu.[1][2]

Mjesto vezanja također imaju i antitijela kao specifično kodirane regije koje vežu antigene, na osnovu njihove prepoznatljive strukture.

Termin zasićenje se odnosi na frakciju ukupnih mesta vezanja koja su zauzeta u bilo koje vrijeme. Kad se na nekom mjestu vezanja može biti više od jednog tipa liganda, javlja se kompeticija. Između nevezanih i vezanih liganda, ostoji hemijska ravnoteža.[3][4]

Mjesto vezivanja takođe pokazuje hemijsku specifičnost za tipive liganda koji se mogu vezati i afinitet, koji je mjera jačine hemijske veze.

Mjesta vezivanja su često važne komponente funkcijske karakterizacije biomolekula. Naprimjer, obilježavajuće mjesto vezanja supstrata jednog enzima je bitno za modeliranje reakcijskog mehanizma, koji omogućava hemijsku promjenu koja teče od supstrata do produkta.

Specifičniji oblik mjesta vezanja su mjesta vezivanja transkripcijskih faktora, koja na DNK.[5][6][7]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  2. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  3. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  4. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  5. ^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, ISBN 0-03-072373-6.
  6. ^ Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, ISBN 0-13-014329-4.
  7. ^ Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Mjesto vezanja
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?