For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Melanocit-stimulirajući hormon.

Melanocit-stimulirajući hormon

Melanocit-stimulirajući hormon
(Proopiomelanokortin)
Identifikatori
SimbolPOMC
NCBI gen5443
HGNC9201
OMIM176830
RefSeqNM_000939
UniProtP01189
Ostali podaci
LokusHrom. 2 p23
Pretraga za
StruktureSwiss-model
DomeneInterPro
Kod čovjeka, genski lokus MSH je na kratkom (p) kraku hromosoma 2, u sklopu megalokusa POMC; pozicija 2p.23.

Melanocit-stimulirajući hormoni, pod zasjedničkom skraćenicom MSH, poznati i kao melanotropini ili intermedini, porodica su peptidnih hormona i neuropeptida, koji sadrže α-melanocit-stimulirajući hormon (α-MSH), β-melanocit-stimulirajući hormon (β-MSH) i γ-melanocit-stimulirajući hormon (γ-MSH). Proizvode ih ćelije u pars intermedia prednjeg režnja hipofize.

Sintetski analozi α-MSH, kao što su afamelanotid (melanotan I), melanotan II i bremelanotid (PT-141), koji su već razvijeni i istraženi.

Biosinteza

[uredi | uredi izvor]
Biohemijska signalizacija na melanocitnom putu

Različiti oblici MSH nastaju iz različitih cijepanja proteina proopiomelanokortina, koji također daje druge važne neuropeptide, kao što je adrenokortikotropni hormon.[1]:554

Melanociti u koži stvaraju i luče MSH kao odgovor na UV-svjetlost, gdje povećava sintezu melanina.[2] Neki neuroni u lučnom jezgru hipotalamusa stvaraju i luče α-MSH kao odgovor na leptin;[2]:626[3] u prednjem režnju hipofije također se stvara i luči i α-MSH.[4]:1210

Funkcija

[uredi | uredi izvor]

Djelujući preko melanokortin-1 receptora, α-MSH podstiče proizvodnju i oslobađanje melanina (postupak koji se naziva melanogeneza) pomoću melanocita u koži i dlakama.[4]:1210

Djelujući u hipotalamusu, α-MSH suzbija apetit.[3] α-MSH izlučen u hipotalamusu također doprinosi seksualnom uzbuđenju.[5]

Kod vodozemaca

[uredi | uredi izvor]

Kod nekih životinja (kao što je žaba sa kandžama – Xenopus laevis – proizvodnja MSH se povećava kada je životinja na tamnom mjestu. Zbog toga se pigment raspršuje u pigmentnim ćelijama u koži, pa žaba postaje tamnije i teže uočljiva predatorima. Pigmentne ćelije se nazivaju melanofore i zato se kod vodozemaca ovaj hormon često naziva mlanofore-stimulirajući hormon.

Kod ljudi

[uredi | uredi izvor]

Povećanje MSH uzrokovat će tamniju kožu i kod ljudi. MSH se povećava kod žena i tokom trudnoće. To, zajedno s povećanim estrogenima, uzrokuje povećanu pigmentaciju u trudnica. Cushingova bolest zbog viška adrenokortikotropnog hormona (ACTH) također se može pojaviti hiperpigmentacija, kao što je acanthosis nigricans u pazuhu. Većina ljudi s primarnom Addisonovom bolešću ima tamnjenju (hiperpigmentacija) kožu, uključujući područja koja nisu izložena suncu; karakteristična mjesta su nabori kože (npr. ruke), bradavice i unutrašnja strana obraza (bukalna sluznica). Novi ožiljci postaju hiperpigmentirani, dok stariji ne potamne. To se događa jer MSH i ACTH dijele istu molekulu prekursora, proopiomelanokortin (POMC).

Različite razine MSH nisu glavni uzrok promjene u boji kože. Međutim, kod mnogih crvenokosih ljudi i drugih ljudi koji nemaju dobro preplanuli ten postoje varijacije u njihovom hormonskom receptoru, uzrokujući da ne reagiraju na MSH u krvi.

Struktura MSH

[uredi | uredi izvor]

Različiti oblici MSH-s pripadaju grupi koja se naziva melanokortini. Ova grupa uključuje ACTH, α-MSH, β-MSH i y-MSH. Svi ti peptidi produkti su cijepanja velikog peptidnog prekursora, zvanog proopiomelanokortin (POMC). Za pigmentaciju, najvažniji je α-MSH melanokortin.

Različiti oblici MSH imaju sljedeće aminokiselinske peptide sekvence:

α-MSH: Ac-Ser-Tyr-Ser-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Lys-Pro-Val
β-MSH (ljudski): Ala-Glu-Lys-Lys-Asp-Glu-Gly-Pro-Tyr-Arg-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Ser-Pro-Pro-Lys-Asp
β-MSH (svinjski): Asp-Glu-Gly-Pro-Tyr-Lys-Met-Glu-His-Phe-Arg-Trp-Gly-Ser-Pro-Pro-Lys-Asp
γ-MSH: Tyr-Val-Met-Gly-His-Phe-Arg-Trp-Asp-Arg-Phe-Gly

Sintetski MSH

[uredi | uredi izvor]

Za ljudsku upotrebu razvijeni su sintetski analozi α-MSH. Dva od poznatijih su afamelanotid (melanotan I) u ispitivanju kompanije Clinuvel Pharmaceuticals i bremelanotid iz Palatin Technologies. Ostali uključuju modimelanotid i setmelanotid.

  • Afamelanotid (robna marka Scenesse) odobren je za liječenje eritropoetske protoporfirije u Evropi, a također se istražuje kao metod fotozaštite u liječenju stanja polimorfna erupcija svjetla, aktinska keratoza i karcinom pločastih ćelija (oblik karcinoma kože).[6]
  • Dodatni analog pod nazivom melanotan II izaziva pojačan libido i erekciju kod većine ispitanika muškog spola i uzbuđenje uz odgovarajuće genitalno uključivanje kod većine ispitanica.[7] Bremelanotid (bivši PT-141) koji je proizašao iz istraživanja melanotana II, u fazi je izrade zbog afrodizijačkog učinaka. Ti učinci posredovani su djelovanjem hipotalamusa na neurone koji eksprimiraju MC3 i MC4.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Katzung, Bertram G.; Masters, Susan B.; Trevor, Anthony J., ured. (2012). Basic & clinical pharmacology (12th izd.). New York: McGraw-Hill Medical. ISBN 978-0-07-176401-8.
  2. ^ a b Longo, Dan L.; Fauci, Anthony S.; Kasper, Dennis L.; Hauser, Stephen L.; Jameson, J. Larry; Loscalzo, Joseph, ured. (2012). Harrison's principles of internal medicine (18th izd.). New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-174889-6.
  3. ^ a b Carlson, Neil R. (2012). Physiology of Behavior Books a La Carte Edition (11th izd.). Boston: Pearson College Div. ISBN 978-0-205-23981-8.
  4. ^ a b Brunton, Laurence L.; Chabner, Bruce A.; Knollmann, Björn C., ured. (2011). Goodman & Gilman's pharmacological basis of therapeutics (12th izd.). New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-162442-8.
  5. ^ King SH, Mayorov AV, Balse-Srinivasan P, Hruby VJ, Vanderah TW, Wessells H (2007). "Melanocortin receptors, melanotropic peptides and penile erection". Curr Top Med Chem. 7 (11): 1098–1106. doi:10.2174/1568026610707011111. PMC 2694735. PMID 17584130.
  6. ^ Clinuvel FAQs Arhivirano 11. 4. 2008. na Wayback Machine
  7. ^ Hadley ME (Oct 2005). "Discovery that a melanocortin regulates sexual functions in male and female humans". Peptides. 26 (10): 1687–9. doi:10.1016/j.peptides.2005.01.023. PMID 15996790.

Dopunska literaturfa

[uredi | uredi izvor]

Vanjsku linkovi

[uredi | uredi izvor]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Melanocit-stimulirajući hormon
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?