Gonohorizam (grčki Γονοκορχισμός - gonokorhismós: γονή - goṅ = spolni organ + -o- + khōr - χωρή ksien = raspršivanje, disperzija + -ismos = proces) ili unispolnost ili gonohorija je pojam koji opisuje stanje samo jednog ili najmanje dva različita spola u bilo kojem pojedinom organizmu.^[1] Termin se najčešće koristi za životinje kod kojih su pojedini organizmi često gonohoristi. Gonohorija je rjeđa kod biljaka. Naprimjer, kod cvjetnica pojedinačni cvjetovi mogu biti hermafroditski (tj. sa prašnicima i jajnicima) ili golohoristi (neseksualni), bez ili prašnika (tj. muških dijelova) ili bez jajnika (ženskih dijelova). Među vrstama cvjetnica koje imaju jednospolne cvjetove, neke imaju i hermafroditne, a tri tipa se javljaju u različitim aranžmanima na odvojenim biljkama; vrste mogu biti monoecijske, diecijske, triecijske, poligamomonoecijske, poligamodiecijske, andromonoecijske ili gnomonoecijske.

Spol je najčešće genetički određen, ali može se odrediti drugim mehanizmima. Naprimjer, aligator koristi određivanje spola ovisnog o temperaturi za vrijeme inkubacije jaja. Primjeri gonohorista ili diecijsko oprašivanje uključuju božikovine i kivi. Kod njih se muška biljka koja opskrbljuje polenom naziva oprašivač.

Gonohorizam stoji u suprotnosti s drugim reprodukcijskim strategijama, kao što su bespolno razmnožavanje i hermafroditizam. Spol jedinke može se mijenjati i tokom njegovog životnog vijeka – ovaj sekvencijski hermafroditizam postoji, naprimjer, kod papagaja. ribe papagaja^[2][3] i nekih školjki bivalvia.

• Dvodomnost
• Jednodomnost
• Seksualnost