Administrativna podjela Jugoslavije se od osnivanja 1. decembra 1918. godine nekoliko puta mijenjala. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije došlo je tri značajnije promjene, dok se osnivanjem Demokratske federativne Jugoslavije 1945. stvraju savezne republike, bez većih promjena na saveznom nivou, a promjene su se uglavnom odnosile na unutrašnje podjele saveznih republika.

Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su bile privremene teritorijalne jedinice, koje su postojale od 1918. do 1922. godine. Niže upravno-teritorijalne jedinice tada su činili okruzi (županije), srezovi (kotari) i opštine. Pokrajine su bile:

• Srbija
  • Sjeverna Srbija
  • Južna Srbija
• Crna Gora
• Bosna i Hercegovina
• Dalmacija
• Hrvatska i Slavonija (dijelovi današnje Hrvatska, Slavonija, Srijem, Međimurje, ostrvo Krk sa opštinom Kastav)
• Slovenija (dijelovi današnje Slovenije sa Prekomurjem, bez Istre i slovenskog primorja)
• Banat, Bačka i Baranja (Vojvodina)

Zajedno sa pokrajinama u aprilu 1922. su ukinuti i okruzi, a umjesto njih su osnovane oblasti.

Od 26. aprila 1922. godine teritorija Kraljevine bila je podeljena na 33 oblasti. Organi oblasne uprave su se nalazili u gradovima, administrativnim središtima datih oblasti. Država je bila podijeljena na slijedeće oblasti:

Nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije 1929. godine, Kraljevina se administrativno dijeli se na banovine:

• Dravska banovina, sjedište Ljubljana (1929−41.)
• Banovina Hrvatska, sjedište Zagreb (1939−41.)
  • Savska banovina, sjedište Zagreb (1929−39.)
  • Primorska banovina, sjedište Split (1929−39.)
• Vrbaska banovina, sjedište Banja Luka (1929−41.)
• Drinska banovina, sjedište Sarajevo (1929−41.)
• Zetska banovina, sjedište Cetinje (1929−41.)
• Dunavska banovina, sjedište Novi Sad (1929−41.)
• Moravska banovina, sjedište Niš (1929−41.)
• Vardarska banovina, sjedište Skoplje (1929−41.)
• Grad Beograd, sa Zemunom i Pančevom činio je zasebnu administrativnu jedinicu.

Političkim sporazumom Cvetković-Maček iz 1939. godine ujedinjenjem Primorske i Savske banovine, s pojedinim dijelovima Vrbaske, Zetske, Dunavske i Drinske banovine, 1939. godine nastaje Banovina Hrvatska.

Nakon osnivanja Demokratske federativne Jugoslavije 1945. istovremeno su osnovane i savezne republike: NR Bosna i Hercegovina, NR Crna Gora NR Hrvatska, NR Makedonija, NR Slovenija i NR Srbija. Republike su bile podijeljene na, srezove i gradove, dok su se srezovi sastojali od nekoliko općina. U sastavu NR Srbija bile su dvije autonomne pokrajine: AP Vojvodina i Autonomna Kosovsko-metohijska oblast. Administrativnom reformom iz 1955. godine srezovi su ukinuti i republike su se sastojale od općina i gradova.

• Srezovi: Srez Banja Luka, Srez Bihać, Srez Bijeljina, Srez Bileća, Srez Bosanska Dubica, Srez Bosanska Gradiška, Srez Bosanska Krupa, Srez Bosanski Brod, Srez Bosanski Novi, Srez Bosanski Petrovac, Srez Bosanski Šamac, Srez Bosansko Grahovo, Srez Brčko, Srez Bugojno, Srez Cazin, Srez Čapljina, Srez Derventa, Srez Doboj, Srez Drvar, Srez Duvno, Srez Foča, Srez Fojnica, Srez Gacko, Srez Glamoč, Srez Goražde, Srez Gračanica, Srez Gradačac, Srez Jajce, Srez Kladanj, Srez Ključ, Srez Konjic, Srez Kotor Varoš, Srez Livno, Srez Lopare, Srez Ljubuški, Srez Maglaj, Srez Modriča, Srez Mostar, Srez Mrkonjić Grad, Srez Nevesinje, Srez Odžak, Srez Prijedor, Srez Prnjavor, Srez Prozor, Srez Rogatica, Srez Sanski Most, Srez Sarajevo, Srez Sokolac, Srez Srbac, Srez Srebrenica, Srez Stolac, Srez Široki Brijeg, Srez Teslić, Srez Tešanj, Srez Travnik, Srez Trebinje, Srez Tuzla, Srez Vareš, Srez Velika Kladuša, Srez Visoko, Srez Višegrad, Srez Vlasenica, Srez Zavidovići, Srez Zenica, Srez Zvornik.^[1]
• Gradovi: Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Derventa, Doboj, Jajce, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Travnik, Tuzla, Zenica.^[a][1]

• Srezovi: Srez Celje, Srez Črnomelj, Srez Dravograd, Srez Gorica, Srez Grosuplje, Srez Idrija, Srez Ilirska Bistrica,Srez Jesenice, Srez Kamnik, Srez Kočevje, Srez Kranj, Srez Krško, Srez Lendava, Srez Ljubljana, Srez Ljutomer, Srez Maribor, Srez Mozirje, Srez Murska Sobota, Srez Novo Mesto, Srez Poljčane, Srez Postojna, Srez Ptuj, Srez Radgona, Srez Sežana, Srez Tolmin, Srez Trbovlje, Srez Trebnje
• Gradovi: Celje, Maribor, Ljubljana.

1. ^ Površina gradova iz ovog perioda, odstupa od trenutne zbog administrativnih reformi.

1. ^ ^{a b} http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1948/Pdf/G19484001.pdf Rezultati Popisa stanovništva FNRJ iz 1948.