For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Adenozintrifosfataza.

Adenozintrifosfataza

Adenozintrifosfataza
Identifikatori
Simbol?
CAS broj9000-83-3
Adenozin trifosfat
Adenozin difosfat

Adenozintrifosfataza (3.6.1.3) – adenilpirofosfataza, ATP monofosfataza, ATPaza, SV40 T-antigen, adenozin 5'-trifosfataza, ATP hidrolaza, kompleks V (mitohondrijski elektronski transport), (Ca2+ + Mg2+)-ATPaza, HCO3--ATPaza, adenozinska trifosfataza) – je enzim sa sistemskim imenom ATP fosfohidrolaza.[1][2][3][4][5][6]

ATPaza katalizira slijedeću hemijsku reakciju:

ATP + H2O ADP + fosfat

Mnogi enzimi koji su nekada bili obuhvaćeni ovom klasom, sada su u klasama EC 3.6.3 i EC 3.6.4.

Funkcije

[uredi | uredi izvor]
Na+/K+ATPaza

Transmembranski ATPaze unose mnoge metabolite koji su potrebni za ćelijski metabolizam i odnošenje toksina, otpada i rastvorenih materija koje mogu ometati ćelijske procese. Važan primjer je natrij-kalij mjenjač (iliNa+/K+ATPaza) koja održava potencijal ćelijske membrane. Primjer je I vodik kalij ATPaza (H+/K+ATPAZA) ili protonska pumpa želuca koja zakiseljava njegov sadržaj. Osim uloge izmjenjivača, druge kategorije transmembranskih ATPaza uključuju ko-transporterske pumpe (međutim, neki izmjenjivači su pumpe). Neki od njih, poput Na+/K+ATPaze, učestvuju u mreži protoka punjenja, ali drugi ne. Oni se nazivaju "elektrogeni" i "neelektrogeni" transporteri.[7]

Mehanizam

[uredi | uredi izvor]

Spajanje između ATP hidrolize i transporta je više ili manje stroga hemijska reakcija, u kojoj se određeni broj rastvorenih molekula prenosi na svaku molekulu ATP koja se hidrolizira; naprimjer, 3 Na+ ion iz ćelije i 2 K+ ion unutra po hidroliziranom ATP, za Na+/K+ izmjenjivač. Transmembranske ATPaze koriste hemijski potencijal energije ATP, jer oni obavljaju mehanički rad: oni transportiraju rastvorene supstance u smjeru suprotnom od svoje termodinamičkih preferiranih pravaca kretanja, to jest, sa strane membrane, gdje su u niskoj, na stranu gdje su u visokoj koncentraciji. Ovaj proces se označava kao aktivni transport.[8][9]

Nprimjer, blokiranje vezikulskih H+-ATPaza može unutar vezikule povećati pH vrijednost, a smanjiti je u citoplazmi.

Transmembranske ATP sintaze

[uredi | uredi izvor]

ATP sintaza mitohondrija i hloroplasta je anabolički enzim koji iskorištava energiju transmembranskog protonskog gradijenta kao izvor energije za dodavanje grupe neorganskog fosfata na molekulu adenozin difosfata (ADP) za formiranje molekule adenozin trifosfata (ATP).

Ovaj enzim djeluje kada proton obara gradijent koncentracije, dajući enzimu spinovano ketanje. Ovo je jedinstvena spinska veza zajedničkog kretanja ADP i P, kako bi nastao ATP.

ATP sintaza može funkcionirati u obrnuto, to jest, korištenjem energije koji oslobađa hidroliza ATP, za pumpanje protona protiv njihovog elektrohemijskog gradijenta.

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Postoje različiti tipovi ATPaze, koji se međusobno razlikuju (funkcijski i strukturno sinteza i/ili hidroliza ATP) (F-, V- i A-ATPaze sadrže rotirajuče motore) i po tipu iona koe transportiraju.

P-ATPaza

[uredi | uredi izvor]

P-ATPazes (poznate i kao E1-E2 ATPaze) su nađene kod bakterija i u plazma mebranama eukariotskih organela. Njihovo ime potiče od kratkog vremena vezanost anorganskog fosfata za ostatke aspartats u trenutku aktivacije. Funkcija P-ATPaza je transport različitih spojeva, kao što su ioni i fosfolipidi, kroz membranu, pomoću energije koja nastaje hidrolizom ATP. Postoji mnogo različitih klasa P-ATPaza, koje prenose određenu vrstu iona. P-ATPaze se mogu sastojati od jednog ili dva polipeptida, a obično mogu imati dvije glavne konformacije, E1 i E2.

ATPazni geni čovjeka

[uredi | uredi izvor]
  • Transportirajuća Na+/K+: ATP1A1, ATP1A2, ATP1A3, ATP1A4, ATP1B1, ATP1B2, ATP1B3, ATP1B4
  • Ca++: ATP2A1, ATP2A2, ATP2A3, ATP2B1, ATP2B2, ATP2B3, ATP2B4, ATP2C1, ATP2C2
  • Transportirajući Mg++: ATP3
  • Razmjenska H+/K+: ATP4A
  • Transportirajući H+, mitohondrijska: ATP5A1, ATP5B, ATP5C1, ATP5C2, ATP5D, ATP5E, ATP5F1, ATP5G1, ATP5G2, ATP5G3, ATP5H, ATP5I, ATP5J, ATP5J2, ATP5L, ATP5L2, ATP5O, ATP5S
  • H+, lizosomska: ATP6AP1, ATP6AP2, ATP6V1A, ATP6V1B1, ATP6V1B2, ATP6V1C1, ATP6V1C2, ATP6V1D, ATP6V1E1, ATP6V1E2, ATP6V1F, ATP6V1G1, ATP6V1G2, ATP6V1G3, ATP6V1H, ATP6V0A1, ATP6V0A2, ATP6V0A4, ATP6V0B, ATP6V0C, ATP6V0D1, ATP6V0D2, ATP6V0E
  • Transportirajuća Cu++: ATP7A, ATP7B
  • Klasa I, tip 8: ATP8A1, ATP8B1, ATP8B2, ATP8B3, ATP8B4
  • Klasa II, tip 9: ATP9A, ATP9B
  • Klasa V, tip 10: ATP10A, ATP10B, ATP10D
  • Klasa VI, tip 11: ATP11A, ATP11B, ATP11C
  • Transportirajuća H+/K+, negastrična: ATP12A
  • Tip 13: ATP13A1, ATP13A2, ATP13A3, ATP13A4, ATP13A5

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Geider, K. and Hofmann-Berling, H. (1981). "Proteins controlling the helical structure of DNA". Annu. Rev. Biochem. 50: 233–260. PMID 6267987.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Kielley, W.W. (1961). "Myosin adenosine triphosphatase". u Boyer, P.D., Lardy, H. and Myrbäck, K. (ured.). The Enzymes. 5 (2nd izd.). New York: Academic Press. str. 159–168.CS1 održavanje: više imena: editors list (link)
  3. ^ Martin, S.S. and Senior, H.E. (1980). "Membrane adenosine triphosphatase activities in rat pancreas". Biochim. Biophys. Acta. 602: 401–418. PMID 6252965.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Njus, D., Knoth, J. and Zallakian, M. (1981). "Proton-linked transport in chromaffin granules". Curr. Top. Bioenerg. 11: 107–147.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Riley, M.V. and Peters, M.I. (1981). "The localization of the anion-sensitive ATPase activity in corneal endothelium". Biochim. Biophys. Acta. 644: 251–256. PMID 6114746.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Tjian, R. (1981). "Regulation of viral transcription and DNA replication by the SV40 large T antigen". Curr. Top. Microbiol. Immunol. 93: 5–24. PMID 6269805.
  7. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. ^ Kapur Pojskić L. (2014). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-8-3.
  9. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Adenozintrifosfataza
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?